Intracevikalna inseminacija (ICI): Nježna metoda planiranja obitelji

Profilbild des Autors
napisala Zappelphilipp Marx27. svibnja 2025.

Intracervikalna inseminacija (ICI) Intracervikalna inseminacija (ICI) nudi parovima i pojedincima nježnu, fleksibilnu i ekonomičnu opciju za planiranje obitelji. Ovaj članak praktično objašnjava kako ICI funkcionira, koje su joj prednosti i nedostaci – te na što trebate obratiti pažnju prije prve primjene.

Što je intracervikalna inseminacija (ICI) i kako funkcionira?

Kod intracervikalne inseminacije se svježa ili odmrznuta sperma pomoću šprice bez igle ili posude za inseminaciju postavlja što bliže cerviksu (vratu maternice). Postupak se može obaviti u ordinaciji, uz podršku npr. primalje, ili kod kuće u poznatom okruženju.

Nakon unošenja sperme, primatelj bi trebao ležati oko 15–30 minuta kako bi spermiji gravitacijski i kroz kontrakcije mišića lakše mogli doći do maternice.

Neki stručni izvori kod kućnih inseminacija, gdje sperma ne dolazi baš tako blizu cerviksa, također govore o Intravaginalna inseminacija (IVI). Oba se pojma u svakodnevnom govoru često koriste kao sinonimi.

Zašto se parovi odlučuju za intracervikalnu inseminaciju?

ICI kombinira Privatnost i Ušteda troškova uz mali medicinski napor. Metoda je posebno prikladna ako postoje samo blaga ograničenja plodnosti ili se želi koristiti donorska sperma bez odmah posjete klinici.

Važne pripreme prije ICI

Preduvjet je zdrav reproduktivni trakt (otvorene jajovode) i dobro praćen ciklus. Koristite ovulacijske testove ili aplikacije za ciklus kako biste odredili optimalno vrijeme. Kod donorske sperme preporučuje se oprana sperma (smanjeni rizik od infekcija), ako je podnošljiva.

  • Zdravstveni pregled: Opće zdravstveno stanje i trenutni status cijepljenja.
  • Genetski testovi: Posebno korisno kod anonimne ili privatne donacije.
  • Pravni aspekti (DACH): Kućna ICI s donorskom spermom može izazvati pravne nejasnoće oko očinstva i alimentacije; u Njemačkoj je medicinski nadzirana donacija pravno sigurnija.
  • Popis opreme: Sterilna čaša, šprica/kateter bez igle, lateks ili nitrilne rukavice, lubrikant prijateljski za plodnost, dezinficijens.

Rizici i sigurnost kod kućne ICI

  • Rizici od infekcija: Nesterilna oprema ili netretirana sperma mogu prenijeti bakterijske/virusne infekcije (npr. HIV, HepB, klamidija).
  • Opasnost od ozljeda: Nepravilna upotreba katetera može ozlijediti vaginalnu ili cervikalnu sluznicu.
  • Pogrešno vrijeme: Bez pravilnog praćenja ciklusa, vjerojatnost uspjeha opada.
  • Psihički stres: Kućni pokušaji mogu emocionalno opteretiti kod ponovljenih neuspjeha; ne ustručavajte se potražiti profesionalnu podršku.

Savjeti za povećanje uspjeha

  • Točno pratite ciklus (bazalna temperatura, LH testovi, po potrebi aplikacija za praćenje ovulacije).
  • Optimizirajte kvalitetu spermija: 2–3 dana apstinencije od ejakulacije, izbjegavanje pušenja i alkohola, uravnotežena prehrana.
  • Koristite lubrikante prijateljske za plodnost umjesto konvencionalnih proizvoda.
  • Blago naginjanje zdjelice ili podizanje nogu – može podržati transport spermija.
  • Orgazam odmah nakon unošenja sperme možda može može pomoći kontrakcijama (dokazi ograničeni).

Metode oplodnje u brzom pregledu

  • ICI / IVI – Kućna inseminacija
    Sperma se špricom / čašom postavlja ispred vrata maternice. Korisno kod blagih problema s plodnošću ili donatorske sperme; najniži troškovi, maksimalna privatnost.
  • IUI – Intrauterina inseminacija
    Oprani spermiji se kateterom izravno unose u maternicu. Pogodno kod umjerenih muških faktora, prepreka na cerviksu ili neobjašnjene neplodnosti; klinički jednostavno, srednji troškovi.
  • IVF – In-vitro oplodnja
    Više stimuliranih jajnih stanica se u laboratoriju spaja s pripremljenim spermijima. Standard kod zatvorenih jajovoda, endometrioze ili neuspjele IUI; veće stope uspjeha, veći budžet.
  • ICSI – Mikroinjekcija spermija
    Jedan spermij se mikrokirurški ubrizgava u jajnu stanicu. Precizno rješenje kod teške muške neplodnosti ili TESE materijala; najskuplji pristup, ali najbolja šansa kod izrazito smanjene kvalitete spermija.

Korak-po-korak upute za izvođenje ICI

  1. Prikupljanje sperme: Sterilna čaša, nema Nečistoće.
  2. Priprema šprice: Punjenje šprice / katetera bez igle, sterilno.
  3. Pozicioniranje: Ležeći na leđima, kukovi blago podignuti.
  4. Uvođenje šprice: Polako doći do vrata maternice.
  5. Ispuštanje: Pažljivo ubrizgati spermu.
  6. Podrška: Opcionalni orgazam za efekt kontrakcija.
  7. Faza odmora: Ležati 20–30 minuta.

Za i protiv

Prednosti:
  • Niži troškovi nego kod IUI/IVF
  • Privatnost i manje stresa
  • Fleksibilno planiranje bez termina u klinici
  • Nije potrebna hormonska stimulacija
Nedostaci:
  • Stopa uspjeha niža nego kod IUI/IVF
  • Nema neposredne medicinske pomoći kod komplikacija
  • Zahtijeva precizno praćenje ciklusa
  • Pravne nejasnoće kod privatne donacije sperme

Kolika je stopa uspjeha intracevikalne inseminacije?

Stopa uspjeha varira ovisno o dobi i zdravstvenim čimbenicima:

  • Ispod 35 godina: 10–20 % po ciklusu (prosjek ~15 %).
  • 35–40 godina: oko 10 % po ciklusu.
  • Preko 40 godina: 5 % ili manje po ciklusu.

Više uzastopnih ciklusa značajno povećava kumulativnu vjerojatnost trudnoće.

Kada potražiti liječničku pomoć?

  • < 35 godina: nakon 6–12 neuspješnih ICI ciklusa.
  • 35–40 godina: nakon 6 ciklusa.
  • > 40 godina: pravovremeno potražite savjetovanje o plodnosti.
  • Kod poznate endometrioze, PCOS-a ili ozbiljnih parametara sperme odmah kontaktirajte specijalista.

Znanstveni izvori i studije

Zaključak: ICI – učinkovito, fleksibilno i povoljno

Metoda Intracervikalna inseminacija je provjerena metoda za sve koji žele obiteljski prijateljsko, samostalno i isplativo rješenje za želju za djetetom. Uz pažljivu pripremu, realna očekivanja i jasnu minimizaciju rizika, ICI može biti važan korak na putu do željenog djeteta.

Često postavljana pitanja (FAQ)

Kod klasičnog IVF-a jajne stanice i spermiji se u laboratoriju samo stavljaju zajedno – oplodnja se odvija samostalno. Kod ICSI-a se po jajnoj stanici jedan spermij mikro-pipetom izravno injektira u citoplazmu i tako zaobilazi probleme s pokretljivošću ili morfologijom spermija.

Teški OAT sindrom, azoospermija s TESE/mikro-TESE materijalom, visoka DNA fragmentacija, antispermijska antitijela, neuspjeh oplodnje nakon IVF-a ili vrlo ograničen broj normalno oblikovanih spermija (< 1 milijun pokretnih/ml).

Njemačka: 7 500–10 000 € po stimulacijskom ciklusu (dodatak za ICSI 400–1 000 € nije pokriven od strane osiguranja).
Austrija: IVF fond pokriva 70 % do 40. godine života.
Švicarska: uglavnom samoplaćanje; određena dodatna osiguranja refundiraju lijekove/TESE.

Oplodnja 70–80 % injektiranih jajnih stanica.
Klinička trudnoća po prijenosu: 45–55 % (< 35 god.), 35–45 % (35–37 god.), 25–30 % (38–40 god.), < 15 % (> 40 god.).
Stopa uspješnog rađanja po stimulacijskom ciklusu (uključujući krioprezervaciju) može kod mladih parova doseći preko 60 %.

10–30 % pokazuju post-ICSI greške aktivacije, nezrelu strukturu kromatina ili ooplazmatske defekte. Oplodnja ne ovisi samo o spermiju, već i o kvaliteti jajne stanice.

Ne, ako se pronađu vitalni spermiji, stope oplodnje i trudnoće su usporedive s ICSI iz ejakulata – pod uvjetom da laboratorij vlada tehnikom pripreme.

Podaci su miješani. Kod izražene teratozoospermije ili visoke fragmentacije DNA, 6 000 puta povećanje (IMSI) ili vezanje za hijaluronat (PICSI) mogu blago smanjiti stopu pobačaja, ali ne jamče povećanje uspjeha.

Kod ≥ 35 godina, ponovljenih pobačaja ili više neuspjeha ICSI, preimplantacijski test na aneuploidije može smanjiti stopu pobačaja i skratiti vrijeme do trudnoće. U Njemačkoj samo uz etičko odobrenje.

Rizik ovisi o broju transferiranih embrija, a ne o metodi oplodnje. Transfer jednog embrija održava stopu blizanačke trudnoće ispod 5 %.

Da – OHSS ovisi o stimulaciji, ne o ICSI. Antagonistički protokol, GnRH okidač i Freeze-all minimiziraju rizik.

Studije pokazuju blago povećan (apsolutno < 1 %) rizik za imprinting sindrome (Beckwith-Wiedemann, Angelman). Apsolutni rizik ostaje vrlo nizak.

Stimulacija 8–12 dana → punkcija dan 0 → transfer embrija dan 5 (blastocista). Od početka ciklusa do testa trudnoće oko 4 tjedna.

2–4 dana apstinencije optimiziraju volumen i pokretljivost.

BMI 20–30, prestanak pušenja i alkohola (< 5 jedinica/tjedno), prehrana bogata omega-3, dnevni unos folne kiseline (400 µg) i vitamina D, umjerena tjelovježba, smanjenje stresa.

Kod muškaraca, 3-mjesečni dodatak (CoQ10 300 mg/d, L-karnitin 2 g/d) može poboljšati pokretljivost spermija. Dokazi su umjereni; prije uzimanja konzultirajte liječnika.

Moderna vitrifikacija postiže jednake stope implantacije i živorođenih. Kriotransfer ima manji hormonski teret i nema rizik od OHSS.

Kombinacija blage stimulacije (150–225 IU/d) i transfera jednog embrija, za smanjenje OHSS, blizanaca i troškova – kod pacijentica s dobrom prognozom.

Ako se spermiji dobiju, postižu se stope oplodnje od 60–70 %. Stope trudnoće po transferu slične su kao kod ICSI iz ejakulata.

Preporučuje se kod teškog muškog faktora: AZF-delecijski screening, CFTR panel, kariogram. Pozitivni nalazi utječu na izbor terapije i genetsko savjetovanje.

Psiholozi za plodnost, online grupe (RattleStork-zajednica), telefon za pomoć pri začeću BKiD (Njemačka) i grupe za samopomoć.