In vitro oplodnja (IVF) 2025: indikacije, postupak, dokazi, rizici i odluke

Fotografija autora
Zappelphilipp Marx
Embriolog pod mikroskopom provjerava kulturu embrija u IVF laboratoriju

In vitro oplodnja (IVF) standardizirani je postupak potpomognute reprodukcije. Nakon hormonske stimulacije jajne stanice se izdvajaju, u laboratoriju se spajaju sa spermijima i kao embriji prenose u maternicu. Ovaj tekst nudi precizne i odmjerene informacije bez pretjerivanja: indikacije, realne čimbenike uspjeha, klinični tijek, sigurnosne aspekte, ulogu dodatnih postupaka te razliku u odnosu na ICSI i IUI.

Što je IVF?

Uz kontroliranu stimulaciju sazrijeva više folikula. Zrele jajne stanice punktiraju se, inkubiraju s pripremljenim spermijima i dalje se uzgajaju. Prenosi se odgovarajući embrij; ostali dobre kvalitete mogu se kriopohraniti. Jasan pregled za pacijente dostupan je na javnom zdravstvenom portalu NHS.

Za koga je IVF prikladan?

  • Tubarni čimbenici (začepljene ili znatno oštećene jajovode).
  • Endometrioza s relevantnim utjecajem na plodnost.
  • Neobjašnjena neplodnost nakon više dobro planiranih IUI ciklusa.
  • Odabrani muški čimbenici kada konvencionalni IVF izgleda dostatan; kod izraženih poremećaja često ICSI.
  • Očuvanje plodnosti i postupci s donacijom prema lokalnom pravu uz liječničko savjetovanje.

Načelo: metoda slijedi dijagnozu. Ići postupno, izbjegavati nepotrebnu složenost i dokumentirati putove odlučivanja.

Dokazi i stope uspjeha

Vjerojatnost živorođenja po ciklusu ponajprije određuju dob i kvaliteta jajnih stanica, uzrok neplodnosti, kvaliteta embrija te strategija transfera. Nacionalne smjernice preporučuju razgovor o očekivanjima s obzirom na dob i specifičnosti centra; brojke se razlikuju među centrima i godištima. Trijezan pregled realnih očekivanja i izbjegavanja nedokazanih “ekstra” postupaka nudi NICE.

Postupak korak po korak

  • Priprema: Anamneza, nalazi, probir infekcija; razgovor o alternativama, izgledima i rizicima.
  • Stimulacija i praćenje: Individualno doziranje, ultrazvučni i hormonski nadzor; aktivna prevencija OHSS-a.
  • Punkcija folikula: Uzimanje zrelih jajnih stanica pod ultrazvučnim navođenjem.
  • Prikupljanje/priprema sjemena: Odabir pokretnih spermija; partnersko ili donorsko sjeme prema standardima.
  • Oplodnja: Konvencionalni IVF (koinkubacija) ili — uz jasnu indikaciju — ICSI.
  • Kultura embrija: Procjena razvoja; po potrebi uzgoj do blastociste.
  • Transfer embrija: Prijenos odgovarajućeg embrija; broj prema smjernicama, dobi i kvaliteti embrija.
  • Kriopohrana: Zamrzavanje dodatnih prikladnih embrija/jajnih stanica.
  • Lutealna faza i test: Potpora progesteronom; test trudnoće oko 10–14 dana nakon transfera.

Informacije korak po korak prilagođene pacijentima nudi i jedan NHS centar: Guy’s & St Thomas’.

Kultura embrija i transfer

Cilj je zdrava jednoplodna trudnoća uz što manji rizik. Gdje je moguće, stručna društva preporučuju transfer jednog embrija (SET) kako bi se izbjegle višestruke trudnoće. Smjernice o broju embrija i terminu transfera daje europsko društvo ESHRE: Smjernica za transfer embrija.

Rizici i sigurnost

  • Stimulacija: Sindrom hiperstimulacije jajnika (OHSS) — rjeđi zahvaljujući modernim protokolima, strategijama okidača i pristupu „freeze-all“, ali ga treba aktivno sprječavati.
  • Zahvati: Rijetka krvarenja/infekcije nakon punkcije; tegobe nakon transfera uglavnom su blage i prolazne.
  • Višestruka trudnoća: Povećan rizik kada se prenosi više od jednog embrija; stoga se preferira SET.
  • Psihičko opterećenje: Stres povezan s ciklusom čest je; planirati strukturirano savjetovanje i psihosocijalnu podršku.

Javne institucije poput HFEA i NHS-a preporučuju jasne kriterije prekida pri riziku za OHSS te suzdržan broj embrija po transferu.

Laboratorijski “add-oni”: što je dokazano?

Mnogi dodatni zahvati ne povećavaju pouzdano stopu živorođenja za većinu pacijenata. Britanski regulator ih transparentno procjenjuje i savjetuje suzdržanost bez jasne indikacije: HFEA Add-ons.

Usporedba: ICI · IUI · IVF · ICSI

KriterijICIIUIIVFICSI
NačeloPostavljanje uzorka blizu cerviksaIsprani spermiji u šupljinu materniceJajna stanica i mnogo spermija u laboratorijuUbrizgavanje jednog spermija u jajnu stanicu
Tipična indikacijaPočetna opcija bez teških čimbenikaNeobjašnjena neplodnost, blagi muški čimbenici, donorsko sjemeTubarni čimbenici, endometrioza, neuspjeh IUIIzražen muški čimbenik, neuspjeh oplodnje
Uspjeh po ciklusuPrilično nizak, ovisan o tajminguUmjeren; ovisi o dobi/dijagnoziViši nego kod IUI; ovisi o dobiSlično IVF-u; prednost osobito kod muškog čimbenika
SloženostNiskaNiska–srednjaSrednja–visokaVisoka (mikromanipulacija)
Glavni riziciMali; higijena/testiranja ključniPovećan rizik multipla pri stimulacijiOHSS, proceduralni rizici, multiplaKao IVF + potencijalno oštećenje stanica

Posljedica: ICSI koristiti ciljano uz jasnu indikaciju; IUI koristiti kao fazni početni korak; bez uspjeha strukturirano prijeći na IVF/ICSI.

Planiranje i dobra praksa

  • Transparentno razjasniti indikaciju, alternative i cilj; očekivanja raspraviti s obzirom na dob.
  • Prevencija OHSS-a: umjerena stimulacija, odgovarajuća strategija okidača; razmotriti „freeze-all“ pri riziku.
  • Preferirati transfer jednog embrija radi smanjenja rizika multipla.
  • Kritički procijeniti “add-one” i koristiti ih samo uz razumnu indikaciju; osloniti se na transparentne dokaze.
  • Definirati kriterije promjene: broj ciklusa, prilagodbe te, po potrebi, promjena metode ili pauza.

Za smjernice i informacije za pacijente prikladni su npr. NHS, NICE i ESHRE. Dovoljan je manji broj provjerenih izvora u tekstu.

RattleStork – bolja priprema odluka vezanih uz IVF

RattleStork nije klinika i ne zamjenjuje liječnički savjet. Platforma pomaže u osobnoj organizaciji: verificirani profili i sigurna komunikacija, privatne bilješke o terminima, lijekovima i pitanjima za medicinski tim te jednostavni kontrolni popisi za razgovore i donošenje odluka. Tako informacije ostaju objedinjene — od prvog razgovora do transfera embrija.

Aplikacija RattleStork prikazuje verificirane profile, sigurnu komunikaciju i privatne bilješke za planiranje IVF-a
RattleStork: pronađite podršku, organizirajte informacije i donosite informirane odluke u IVF-u.

Zaključak

IVF je učinkovit i dobro standardiziran postupak. Najvažniji pokretači uspjeha su dob, uzrok, kvaliteta embrija i oprezna strategija transfera. Sigurnost se temelji na modernim protokolima stimulacije, jasnoj prevenciji OHSS-a, transferu jednog embrija i kritičnom pristupu dodatnim postupcima. Informirano odlučivanje i strukturirano planiranje poboljšavaju izglede — uz što manji mogući rizik.

Odricanje od odgovornosti: Sadržaj na RattleStorku služi isključivo općim informativnim i obrazovnim svrhama. Ne predstavlja medicinski, pravni ili profesionalni savjet; ne jamči se nikakav određeni ishod. Korištenje ovih informacija je na vlastitu odgovornost. Pogledajte naš cjeloviti odricanje od odgovornosti.

Često postavljana pitanja (FAQ)

Vjerojatnost uspjeha po ciklusu ponajprije ovisi o dobi, rezervi jajnika, uzroku neplodnosti i kvaliteti embrija; na ishod utječu i kvaliteta laboratorija, strategija transfera te čimbenici poput debljine endometrija i tajminga, pa centri često navode raspon prema dobi i nalazima umjesto fiksnog postotka.

Kod IVF-a jajne se stanice inkubiraju s velikim brojem spermija, dok se kod ICSI-ja jedan spermij izravno ubrizgava u jajnu stanicu; ICSI se uglavnom koristi kod izraženog muškog čimbenika ili nakon prethodnog neuspjeha oplodnje i bez tih razloga obično ne donosi prednost.

U većini situacija preporučuje se transfer jednog embrija jer kombinira šansu za živorođenje s najmanjim rizikom multipla; višestruke trudnoće povećavaju majčinske i neonatalne rizike i zato ih valja izbjegavati kad je moguće.

Kod transfera blastociste embriji se uzgajaju do 5. ili 6. dana i tek tada prenose, što omogućuje precizniji odabir; korist ovisi o broju jajnih stanica, embrionalnom razvoju i performansama laboratorija i nije jednaka za sve pacijentice.

Transfer smrznutog embrija može biti povoljan ako postoji rizik za OHSS ili se endometrij može bolje pripremiti u kasnijem ciklusu; uz dobre početne uvjete svježi transfer može biti jednakovrijedan, a odluka ovisi o nalazima i praksi centra.

Relevantni rizici uključuju sindrom hiperstimulacije jajnika, rijetke komplikacije nakon punkcije, mogućnost multipla pri prijenosu više embrija i psihičko opterećenje; uz prilagođeni protokol, transfer jednog embrija i pomno praćenje rizici se mogu znatno smanjiti.

Punkcija folikula obično se izvodi u sedaciji i dobro se podnosi; blagi grčevi ili osjećaj pritiska mogu potrajati jedan do tri dana i većina se pacijentica brzo vraća svakodnevnim aktivnostima ako nema komplikacija.

Često se nakon dva do tri dobro provedena ciklusa s adekvatnim brojem embrija i optimiziranom lutealnom fazom radi međuprocjena; ovisno o dobi, nalazima i dosadašnjim rezultatima razmatraju se prilagodbe poput promjene protokola, drugačijeg okidača, broja embrija ili prelaska na dopunske postupke.

PGT-A može pomoći pri selekciji u odabranim situacijama, ali ne poboljšava pouzdano stope živorođenja u svim skupinama; korist ovisi o dobi, broju embrija, kvaliteti laboratorija i kliničkom pitanju te ju treba procijeniti individualno.

Mnogi dodatni postupci u studijama ne pokazuju konzistentnu korist na živorođenja; treba ih koristiti samo uz jasnu indikaciju i nakon transparentne rasprave o koristi i riziku, pri čemu je savjetovanje utemeljeno na dokazima ključno.

S porastom dobi opada kvaliteta jajnih stanica, a aneuploidija embrija raste, što smanjuje oplodnju, implantaciju i stope živorođenja; biljezi poput AMH-a i antralnog broja folikula procjenjuju očekivani broj jajnih stanica, ali ne predviđaju pouzdano kvalitetu embrija.

Uz prestanak pušenja i umjerenu konzumaciju alkohola, korisni su dostatan san, redovita tjelesna aktivnost, zdrava tjelesna masa, uravnotežena prehrana i smanjenje stresa; dodatke prehrani treba koristiti ciljano i nakon liječničkog savjeta.

Kod „freeze-all” pristupa svi prikladni embriji se zamrzavaju, a transfer odgađa u kasniji ciklus — npr. radi prevencije OHSS-a, pri suboptimalnoj pripremi endometrija ili kad se planiraju dodatne pretrage; pristup može povećati sigurnost i olakšati planiranje.

Time-lapse sustavi omogućuju kontinuirano promatranje i mogu pomoći u procjeni embrija, no opća korist na živorođenja nije dokazana za sve; korisnost uvelike ovisi o laboratorijskim procesima i algoritmima odabira.