Prenosive bolesti kod donacije sperme: virusi, bakterije i genetski rizici

Fotografija autora
napisala Zappelphilipp Marx13. lipnja 2025.

U Njemačkoj svake godine više od deset tisuća ljudi koristi donaciju sperme kako bi ostvarili želju za djetetom. Moderna ispitivanja značajno smanjuju zdravstveni rizik, ali uvijek postoji preostali rizik. Ovaj članak pokazuje koje se viruse, bakterije, parazite i nasljedne bolesti mogu prenijeti – i kako laboratorijski skrining smanjuje rizik na minimum.

Zašto je potreban višestupanjski skrining

Patogeni često prolaze kroz Razdoblje prozora: Već su prisutni, ali ih čisti testovi na antitijela još ne prepoznaju. Zato preporučuju Robert Koch Institut i ESHREkombinirati serološke metode s PCR metodama i čuvati uzorke darivatelja nekoliko mjeseci prije puštanja u promet.

Virusi koji se mogu otkriti u ejakulatu

  • HIV – dokaz ELISA i PCR metodama, uz dodatno čuvanje uzorka.
  • Hepatitis B i C – Testovi na antitijela i antigene štite od oštećenja jetre.
  • Herpes simplex virusi – PCR za tip 1 i tip 2, rizik kod bezsimptomatskih darivatelja je nizak.
  • Citomegalovirus – određivanje IgG/IgM, relevantno kod imunokompromitiranih.
  • Zika virus – RT-PCR i testovi na antitijela nakon boravka u tropskim krajevima.
  • HTLV I/II – rijetko, ali povezano s leukemijom.
  • HPV – PCR za visokorizične tipove (prevencija raka).
  • Virusi Zapadnog Nila i Dengue – važno kod darivatelja iz (polu)tropskih područja.
  • SARS-CoV-2 – povremeno uključeni u programe skrininga.

Bakterije i paraziti u spermi

  • Chlamydije – često neprimijećene i mogu uzrokovati neplodnost.
  • Gonoreja – dokaz putem brisa i NAAT ili kulture.
  • Sifilis – serološki TPPA i VDRL testovi su obavezni.
  • Urogenitalni mikrobi kao i E. coli i enterokoki – uzrokuju upale.
  • Trichomonas vaginalis – dokazano smanjuje kvalitetu sperme.
  • Mykoplasme / Ureaplasme – često bez simptoma, dovode do upala.

Genetski rizici

  • Cistična fibroza – analiza CFTR-gena
  • Tay-Sachsova bolest – dokaz mutacije u HEXA genu
  • Spinalna mišićna atrofija – ispitivanje SMN1-gena
  • Skrining na srpastu ćeliju i talasemiju – analize hemoglobina
  • Fragilni X sindrom – test na FMR1-promjene
  • Mikrodelecije Y-kromosoma – uzrok teške oligospermije
  • Gaucherova bolest – relevantno za aškenazijsko podrijetlo
  • Testovi specifični za populaciju, npr. Fanconijeva anemija ili Wilsonova bolest

Koje bolesti se mogu isključiti?

Serološkim metodama, PCR tehnikama, genetskim panelima i višemjesečnom karantenom laboratorij praktički otkriva sve relevantne viruse, bakterije, parazite i nasljedne bolesti. Preostali rizik tako pada na izuzetno nisku razinu.

Tako izgleda skrining

  1. Anamneza – detaljni zdravstveni upitnik i savjetovanje.
  2. Laboratorijski testovi – Kombinacija dokaza protutijela, antigena i PCR-a.
  3. Genetski panel – Ispitivanje čestih nasljednih bolesti.
  4. Karantena – Pohranjivanje uzorka najmanje tri mjeseca.
  5. Ponovni test – Kontrola na novonastale infekcije prije odobrenja.

Privatna donacija ili banka sperme?

Javne banke sperme jamče maksimalnu sigurnost zakonski propisanim testovima, karantenom i registrom darivatelja. Privatna donacija je osobnija i obično jeftinija, ali zahtijeva individualne dogovore o testovima i pravnim pitanjima.

Zaključak

Donacija sperme otvara mnogim ljudima put do vlastite obitelji. Preduvjet je potpuni skrining prema preporukama RKI i ESHRE. Samo tako se mogu gotovo u potpunosti isključiti infekcije i nasljedni rizici. Informirajte se temeljito, vjerujte pouzdanim ustanovama ili platformama – i tako postavite temelj za siguran i odgovoran početak obiteljskog života.

Često postavljana pitanja (FAQ)

PCR i testovi na protutijela, tromjesečna karantena i završni retestovi smanjuju preostali rizik ispod 0,1 posto.

Standard su HIV, hepatitis B/C, sifilis, klamidija, gonoreja, CMV, HTLV, HPV te genetski panel.

Da. Svaki uzorak se odmah nakon uzimanja i nakon karantene ispituje ELISA i PCR metodama.

Da. HBs antigen, Anti-HBc i Anti-HCV testovi su zakonski obavezni.

Pomoću urina ili brisa uretre, analizirano NAAT testom.

Najčešće testirano: cistična fibroza, spinalna mišićna atrofija, sklonost srpastim stanicama/thalassemiji, Fragilni X te paneli povezani s populacijom.

Prekida prozor razdoblja mnogih patogena. Prije odobrenja provodi se drugi krvni test.

U Njemačkoj su troškovi, uključujući skrining, obično između 700 € i 1.200 € po jedinici donacije.

Dob 18–40 godina, dobro zdravstveno stanje, negativni STI testovi i dovoljna kvaliteta sperme.

Ne. Samo banke sperme jamče standardizirane testove, karantenu i pravnu zaštitu.

Dijete kasnije ima zakonsko pravo saznati identitet donora.

PCR bris za visokorizične tipove. Uzorci s infekcijom se odbacuju.

Zika može ostati u spermi mjesecima i uzrokovati malformacije fetusa. RT-PCR isključuje ovaj rizik.

Da. Mnoge banke prihvaćaju samo CMV-negativne donore kako bi izbjegle komplikacije.

Savjetovanje → Ugovor → Krvni i urinarni test → Donacija → Karantena → Ponovni test → Oslobađanje → Inseminacija.

Stopa trudnoće po ciklusu inseminacije je oko 15 – 20 %. Nakon tri ciklusa kumulativno prelazi 50 %.

Da. Kod pozitivnih kultura laboratorij testira profil otpornosti. Problematični sojevi se isključuju.

U tekućem dušiku (−196 °C) zadržava kvalitetu desetljećima.

Mnoge klinike liječe do 45. godine života. Nakon toga se zdravstveni rizici značajno povećavaju.

Da. Visok broj spermija i pokretljivost značajno povećavaju šanse za oplodnju; oboje se provjerava prije svakog odobrenja.