Umjetna oplodnja pruža parovima, samicama i LGBTQ obiteljima stvarne šanse za vlastito dijete ako prirodna trudnoća izostane. Bilo da se radi o blagoj poremećaju ciklusa ili teškim problemima plodnosti – reproduktivna medicina nudi precizne metode s kontinuirano rastućim stopama uspjeha. Ovaj članak jasno objašnjava koje su metode dostupne, kada su korisne, koje troškove donose i na koje rizike treba paziti.
Brza usporedba metoda oplodnje
- ICI / IVI – kućna inseminacija
Sperma se špricom ili čašicom postavlja blizu vrata maternice. Idealno kod blagih ograničenja ili donatorske sperme. Najniži troškovi, najveća privatnost. - IUI – intrauterina inseminacija
Oprani spermiji se kateterom izravno dovode u maternicu. Pogodno kod umjerenih muških faktora, problema sa cerviksom ili neobjašnjive neplodnosti. - IVF – In vitro oplodnja
Više stimuliranih jajnih stanica se u laboratoriju spaja sa spermijima. Standard kod faktora jajovoda ili neuspjele IUI. - ICSI – mikroubrizgavanje spermija
Jedan spermij se mikrokirurški ubrizgava u jajnu stanicu. Najbolja opcija kod teške muške neplodnosti ili TESE materijala.
Cijeli IVF ili ICSI ciklus trenutno u Njemačkoj košta oko 4 000 – 8 000 eura. Zakonski zdravstveni osiguranja pokrivaju – pod strogim uvjetima – do 50 posto prvih triju ciklusa za vjenčane heteroseksualne parove.
Kada potražiti medicinsku pomoć?
Prema WHO trudnoća koja ne nastupi nakon dvanaest mjeseci nezaštićenog spolnog odnosa (kod žena preko 35 godina već nakon šest mjeseci) smatra se neplodnošću i treba je liječnički provjeriti. Tipični uzroci:
- hormonski poremećaji poput PCOS-a ili problema sa štitnjačom
- zalijepljene ili uklonjene jajovode (faktor jajovoda)
- znatno smanjena kvaliteta spermija
- endometrioza ili adenomiom
- smanjeni broj jajnih stanica zbog dobi
- neobjašnjiva (idiopatska) neplodnost
- Osnivanje obitelji bez muškog partnera
Izgled uspjeha prema dobi
Prema Njemački IVF registar (D·I·R) bilježi 2023. sljedeće prosječne vrijednosti po prijenosu embrija:
- 25 godina: oko 46 % klinička trudnoća, 38 % živorođeno
- 30 godina: oko 41 % klinička trudnoća, 33 % živorođeno
- 35 godina: oko 32 % klinička trudnoća, 24 % živorođeno
- 40 godina: oko 17 % klinička trudnoća, 12 % živorođene bebe
Nakon 42 godine šanse dodatno padaju. Mnoge klinike tada preporučuju donaciju jajnih stanica – u Njemačkoj zabranjeno, ali u inozemstvu legalno moguće.
Tipični rizici i nuspojave
Europska ESHRE analiza (2023) pokazuje da trend prema transferu jednog embrija značajno smanjuje rizik. Ipak, mogu se pojaviti sljedeće nuspojave:
- Ovarijska hiperstimulacija (OHSS): Bolovi u trbuhu, mučnina, zadržavanje vode
- Promjene raspoloženja: hormonske uspone i padove
- Višestruka trudnoća: posebno ako se ugrađuju dva embrija
- Blago krvarenje ili infekcije nakon vađenja jajnih stanica
Individualno prilagođeni protokoli stimulacije i primjena transfera jednog embrija značajno smanjuju ove rizike.
Druge čimbenike koji utječu na plodnost
- Endometrioza, miomi, priraslice
- Infekcije poput klamidije ili gonoreje
- stalan stres, nedostatak sna ili depresija
- Pušenje, konzumacija alkohola, prekomjerna ili preniska tjelesna težina
- idiopatska neplodnost unatoč urednoj dijagnostici
Umjetna oplodnja za lezbijske parove
Lezbijske parove uglavnom koriste donatorsku spermu putem IUI ili IVF. Partnerica koja ne nosi trudnoću trenutno mora dijete priznati putem posvojenja. Troškove za sada ne pokrivaju zakonski fondovi.
Donacija sperme s RattleStork – fleksibilna alternativa
RattleStork povezuje roditelje u želji s verificiranim donorima. Parovi i pojedinci mogu samostalno planirati kućne inseminacije – brzo, sigurno i povoljno.
Zaključak
Moderna reproduktivna medicina nudi put do djeteta iz snova za gotovo svaki početni položaj. Oni koji poznaju uzroke, realno izračunaju troškove i prate rizike, mogu zajedno sa stručnim liječnicima odabrati optimalnu metodu – od visokotehnoloških laboratorija do privatne donacije sperme.